Neimenovani mladić vodi eteričan život bez jasnih prijelaza između svakodnevnih događaja, koji s vremenom prerasta u egzistencijalnu krizu. Isprva tihi promatrač, kasnije aktivno sudjeluje u filozofskim raspravama s drugim likovima – od ekscentričnih učenjaka i umjetnika do običnih gostiju restorana i prijatelja – o temama poput metafizike, slobodne volje, socijalne filozofije i smisla života. Neke scene ne prikazuju protagonista, već se usredotočuju na pojedinca, skupinu ljudi ili par koji o tim temama raspravlja iz svojevrsne bestjelesne perspektive. Film se pritom dotiče egzistencijalizma, situacionističke politike, posthumanizma, filmske teorije Andréa Bazina i lucidnog sanjanja, te izravno spominje razne intelektualce i književne ličnosti…